Krasnojarsk (Krasnoyarsk)
Grad je osnovan u lipnju 1628. kao ruska granična utvrda. Krasnojarsk kao i druge utvrde u slivu rijeka Kača i Jenisej, podignule su ruske vojne postrojbe pod vodstvom kozaka Andreja Dubenskog za zaštitu granica od navala lokalnih plemena. Utvrda je nazvana Krasni Jar, a to je bio staroruski prijevod lokalnog naziva za to mjesto Kyzyl Yar ( na lokalnom turkmenskom jeziku, je to značilo Crvena Hrid). Kad je naselje dobilo status grada, prezvano je u Krasnojarsk. Naselje se počelo razvijati kad je do njega došla moskovska poštanska cesta M53, od 1735. do 1741., koja ga je povezala sa susjednom gradovima Ačinski, Kanski i ostalom Rusijom. Razvoj je pojačan otkrićem zlata, i dolaskom transibirske željeznice 1895.
1749., 270 km. južnije od Krasnojarska, pronađen je meteorit težine oko 700 kg. Pronašao ga je Peter Simon Pallas i 1772. prenio u Krasnojarsk. Ovaj meteor je bio značajan, jer je bio prvi takav objekt koji je temeljitije proučan. U XIX st Krasnojarsk je postao centar pokreta sibirskih Kozaka. Godine 1822. dobio je status grada, i postao centar Jenisejske Gubernije.
Pogled na centar Krasnojarska (2003.)
Nakon Oktobarske revolucije, u Krasnojarsku je podignuto jako puno velikih industrijskih pogona teške industrije i puno velikih hidrocentrala, između ostalog Krasnojarska hidrocentrala (i danas peta po veličini hidrocentrala na svijetu, druga u Rusiji).
Od 1934., novom teritorijalno administrativnom podjelom Rusije, oformljen je Krasnojarski kraj, a Krasnojarsk je postao njegov centar. U Staljinovo vrijeme, Krasnojarsk je postao centar gulaga. Najveći takav radni logor bio je Kraslager ili Krasnojarski ITL (1938. – 1960.) na dvije lokacije Kansk i Rešjoti. U samom gradu djelovao je Jenisejlager ili Jenisejski ITL, radni logor za vrijeme drugog svjetskog rata (1940. – 1941.). Na početku drugog svjetskog rata, jako puno tvornica je preseljeno iz Ukrajine i Zapadne Rusije u Krasnojarsk i okolne gradove, i tako je ubrzan razvoj grada. Dobar dio ovih pogona nastavio je rad i nakon rada ( Aluminijski zavod, Krasnojarski metaluruški zavod i mnogi drugi).
Nakon raspada SSSR-a, i sloma socijalističkog privrednog sustava, veliki industrijski pogoni Krasnojarska postali su predmet privatizacije. Dobar dio pogona je završio u bankrotu, a neki su postali predmet velikih političkih skandala poput Krasnojarskog aluminijskog zavoda, koji je privatizacijom pripao Anatoliju Bikovu, ali je kasnije to poništeno kada je optužen za ubojstvo svojeg partnera Vilora Struganova. Problemi rada velikih industrijskih pogona i njihovog vlasništva Krasnojarska traju i danas.
Zemljovid - Krasnojarsk (Krasnoyarsk)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Rusija
Zastava Rusije |
Za vrijeme sovjetskog režima (1917. – 1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice neovisnih država, OUZS i ŠOS.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
RUB | Ruski rubalj (Russian ruble) | ₽ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
RU | Ruski jezik (Russian language) |
TT | Tatarski jezik (Tatar language) |
CE | Čečenski jezik (Chechen language) |
CV | Čuvaški jezik (Chuvash language) |